Pohod Blažene Djevice Marije blagdan je koji se temelji na Evanđelju sv. Luke (Lk 1,39-56). U blagoslovljenom stanju Djevica Marija ide u pohod svojoj rođakinji Elizabeti da joj pomogne u porodu. Bilo je to, vjerojatno, negdje svršetkom ožujka g. 748. od gradnje Rima. Židovi su se spremali za proslavu Pashe, svoga najvećega vjerskoga i narodnog blagdana, koji im je dozivao u pamet oslobođenje iz egipatskoga ropstva, i tom su prigodom masovno hodočastili u Jeruzalem. Tu priliku iskoristila je i Marija, pridružila se jednoj karavani te pošla u pohod svojoj rođakinji Elizabeti u Ain Karim. Dirljiv je to susret dviju dubokih vjernica koje slave Boga što im je iskazao obilje milosti. I čeda pod majčinim srcima su se obradovala ovom susretu. Prigodom Marijina pohoda Elizabeti i rođenja Ivana Krstitelja u Ain Karimu se rodile su se dvije najljepše biblijske pjesme: Benedictus i Magnificat, kojima već stoljećima Crkva u svom časoslovu jutrom i večerom pjeva pohvale Bogu.
Pred svetištem Marijina pohoda Elizabeti u Ain Karimu Gospin je Magnificat ispisan na mnogim jezicima, pa i na hrvatskom jeziku.
“Veliča duša moja Gospodina, klikće duh moj u Bogu, mome Spasitelju,
što pogleda na neznatnost službenice svoje:
odsad će me, evo, svi naraštaji zvati blaženom.
Jer velika mi djela učini Svesilni, sveto je ime njegovo!
Od koljena do koljena dobrota je njegova nad onima što se njega boje.
Iskaza snagu mišice svoje, rasprši oholice umišljene.
Silne zbaci s prijestolja, a uzvisi neznatne.
Gladne napuni dobrima, a bogate otpusti prazne.
Prihvati Izraela, slugu svoga, kako obeća ocima našim:
spomenuti se dobrote svoje prema Abrahamu i potomstvu njegovu dovijeka.”
______________________________________________
MAJKA BOŽJA KAMENITIH VRATA
Na dan 31. svibnja slavimo i svetkovinu Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba.
Kamenita vrata su ostatak utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vjeruje se da vrata postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429.g. U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731.g slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena u hrpi pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata.
Slika Majke Božje Kamenitih vrata ugrađena je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Slika je prikazuje kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj je plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm.
Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom. 31. svibnja 1991. godine povodom proslave 260. obljetnica svetišta, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba.
Svetkovina se u gradu Zagrebu obilježava i svečanom procesijom sa slikom Majke Božje Kamenitih vrata i svijećama – od katedrale, Bakačevom ulicom, sjevernom stranom Trga bana Josipa Jelačića te Radićevom ulicom do Kamenitih vrata.
