SVETKOVINA PRESVETOG TROJSTVA

Kršćanska vjera vjerovanje je u jednoga Boga u Tri Osobe.
Trojstveno jednoboštvo najdublje je od svih religioznih novosti koje je donijelo kršćanstvo i po kojoj se naša vjera razlikuje od svih drugih monoteističkih i poganskih politeističkih vjera.

Sadržaj svetkovine Presvetog Trojstva drugačiji je nego kod ostalih blagdana u crkvenoj godini. Dok većina blagdana slavi neki događaj, ovdje se slavi temeljna istina vjere o Bogu, koji je, kako Katekizam kaže, “jedan u trim božanskim osobama: Ocu, Sinu i Duhu Svetomu”.

Crkva i svaki vjernik, slaveći Presveto Trojstvo, zahvaljuje Bogu na djelima stvaranja, otkupljenja i posvećenja ljudskog roda i pojedinačno svakog čovjeka.

Ovim blagdanom ispovijedamo da je Bog nad svim, sve je po njemu, i on je u svemu. Nad svime kao Otac; sve je stvorio po svome Sinu; a u svemu prebiva u Duhu Svetomu. Vjerujemo da je sa svima nama milost Gospodina našega Isusa Krista, ljubav Boga Oca i zajedništvo Duha Svetoga. Jer kroz sve što je za nas čini Bog se objavljuje kao Trojstvo.

Već na ulazu u crkvu, nakon što smo prstom dotaknuli blagoslovljenu vodu i prekrižili se izgovarajući riječi: „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!“ ispovijedamo Presveto Trojstvo: vjeru u jednog jedinog Boga u tri osobe: Oca i Sina i Duha Svetoga.

I sav naš kršćanski život, počevši od krštenja pa sve do smrti nosi pečat vjere u Presveto Trojstvo. Bog Otac, njegov Sin Isus Krist i Duh Sveti k nama su došli u krštenju i nastanili su se u nama. U njihovo ime i u dijalogu s njima odvija se čitav naš život. Na pragu života bili smo kršteni „U ime Oca i Sina i Duha Svetoga“ i na kraju života otputovat ćemo s ovoga svijeta opet u ime te božanske trojice.I kada god se znamenujemo znakom križa, svaki put izjavljujemo da smo spremni pripadati Presvetom Trojstvu.

Tajna Presvetoga Trojstva najveće je otajstvo kršćanske vjere, otajstvo iz kojeg je proizašla sva povijest spasenja. Objava tog otajstva najveća je novost koju je donio Isus Krist. Prije njega proroci su govorili samo o jednom Bogu koji je stvorio svemir da bi svoju ljubav izlio na sva stvorenja. Ali Isus je doveo ljude k spoznaji života i ljubavi u samom Bogu, odnosno doveo ih je do spoznaje zajedništva Osoba u Bogu. On nam je otkrio da postoji samo jedan Bog u zajedništvu ljubavi Triju Osoba. Bog Otac, Sin i Duh Sveti silaze zajedno k čovjeku i dolaze živjeti s njime. Bog dolazi k čovjeku u svoj svojoj stvarnosti i punini života i ljubavi, onakav kakav je u sebi i kakvim ćemo ga jednoga dana spoznati u blaženoj vječnosti.

ČITANJA

_____________________________________________________________

MAJKA BOŽJA KAMENITIH VRATA

Na dan 31. svibnja slavimo i svetkovinu Majke Božje Kamenitih vrata, zaštitnice Grada Zagreba.

Kamenita vrata su ostatak utvrde kojom je bio opasan Gradec. Vjeruje se da vrata postoje od 1266. godine, iako se spominju tek 1429.g. U velikom požaru koji je izbio 31. svibnja 1731.g slika Majke Božje, koja je prije stajala iznad gradskih vrata, nađena je čitava i neoštećena u hrpi pepela, a samo je okvir izgorio. Iste je godine slika postavljena u barokni oltar u udubljenju prolaza Kamenitih vrata.

Slika Majke Božje Kamenitih vrata ugrađena je u oltar s kipovima sv. Petra i Pavla. Uz njih se, sa svake strane, nalaze dva bijela anđela koji odaju počast Gospi. Iznad slike nalazi se Marijin pozlaćeni monogram, a Majka Božja sjedi na kraljevskom prijestolju. Slika je prikazuje kao vladaricu sa žezlom u lijevoj ruci, dok desnom pridržava malog Isusa, a on u lijevoj ruci drži mali globus. Na dnu slike je mjesec, a sa svih strana okružuju je oblačići. Marija nosi haljinu grimizne boje, a na ramenima joj je plašt ukrašen zlatnim zvijezdama. Slika je izrađena na lanenom platnu veličine 57×47 cm.

Prilikom 200. obljetnice čudesnog očuvanja Gospine slike, 31. svibnja 1931. godine, svečano je okrunjena zlatnom krunom. 31. svibnja 1991. godine povodom proslave 260. obljetnica svetišta, zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Kuharić proglasio je Majku Božju Kamenitih vrata zaštitnicom Grada Zagreba.

Svetkovina se u gradu Zagrebu obilježava i svečanom procesijom sa slikom Majke Božje Kamenitih vrata i svijećama – od katedrale, Bakačevom ulicom, sjevernom stranom Trga bana Josipa Jelačića te Radićevom ulicom do Kamenitih vrata.