Sakramenti
U kršćanskoj vjeri sakramenti uspostavljaju odnos između Boga i ljudi te ljudima omogućuju sudjelovanje u božanskom životu. Riječ sakrament dolazi od latinske riječi „sacramentum“ koja kao i grčka riječ „mysterium“ označava tajnu, otajstvo, svetu stvar preko koje se očituje spasiteljsko Božje djelo preko Isusa Krista. 
Sakramenti su vidljivi znakovi koji čovjeku daruju Božju ljubav i milost. Ti znakovi su npr.kod krštenja polijevanje vodom i riječi „ja te krstim u ime Oca, Sina i Duha Svetoga“, kod potvrde polaganje ruke , pomazanje svetom krizmom i molitva, kod euharistije prilike kruha i vina,kod bolesničkog pomazanja pomazanje uljem.Stvari i riječi koje se upotrebljavaju kod sakramenata označuju Božje milosti i daju te milosti. Važno je da i čovjek želi prihvatiti Božju milost, jer tek tada sakrament postaje djelotvoran. Naime, nije dovoljno da samo Bog daje svoju milost kroz znakove, nego je važno i čovjekovo sudjelovanje; ako se čovjek ne želi otvoriti Božjoj ljubavi, za njega sakramentalna milost neće značiti ništa. Dakle,u svakom je sakramentu bitna i čovjekova raspoloživost, tj. želja da primi milost Božju.
Sakramente je utemeljio Isus Krist. On je kao sin Božji sakrament u punom smislu riječi. On je vidljivi znak nevidljivog Boga. Bog je poslao svoga Sina da ljudima prenese svoju milost. Isus Krist je pak kao čovjek bio vidljiv, ali je kao Bog ostao ljudima nevidljiv. Drugim riječima, sve što je Krist činio na zemlji, zapravo je činio nevidljivi Bog. Zato kažemo da je Krist prasakrament, temeljni sakrament,odnosno da je najprije on sakrament susreta Boga i čovjeka.
No, kad je Krist umro, više nije bio vidljiv, a kao takav više nije mogao biti sakrament, te je svoje poslanje ostavio zajednici vjernika koju je ustanovio – Crkvi. Tada Crkva postaje sakrament susreta s Kristom, jer u njoj Duh Sveti prenosi Božju milost preko vidljivih znakova – sakramenata.
Svrha je sakramenata uvesti čovjeka u otajstvo Krista.Vjernik učinkom sakramenta prima određeni položaj u crkvi, nov način egzistiranja, odnosno crkvenu pripadnost .
Broj sakramenata potvrdio je Tridentski sabor , ekumenski sabor Katoličke Crkve održan u razdoblju od 13. 12. 1545. do 4. 12. 1563. u Tridentu (današnji Trento u Italiji) . Prema nauku Tridentskog sabora sakramente je utvrdio Isus Krist i ima ih sedam:
-krštenje
-potvrda
-sveta pričest(euharistija)
-ispovijed(sakrament pomirenja)
-bolesničko pomazanje
-svećenički red
-ženidba
Sakramenti se mogu podijeliti u tri grupe
-sakramente inicijacije, odnosno one koji nas uvode u kršćanstvo (krštenje, potvrda i euharistija)
– sakramente ozdravljenja koji nas oslobađaju prvenstveno od grijeha (pomirenje, odnosno ispovijed i bolesničko pomazanje)
-sakramente u službi zajednice odnosno one koje su posebno usmjerene na dobrobit društva (ženidba i sveti red).
