životopis
Joseph Ratzinger rođen je 16. travnja 1927. u Marktlu u Bavarskoj, u Njemačkoj. Studirao je filozofiju i teologiju, a za svećenika je zaređen 1951. godine. Doktorirao je teologiju 1953. godine i četiri godine kasnije postao sveučilišni profesor. Bio je redoviti profesor dogmatike i fundamentalne teologije. Kao teolog, smatra se sljedbenikom sv. Augustina.
Papa Pavao VI. imenovao ga je 27. ožujka 1977. nadbiskupom Münchena i Freisinga , a kardinalom 27. lipnja 1977.
Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 25. studenoga 1981. prefektom Kongregacije za nauk vjere, predsjednikom Papinske biblijske komisije i Međunarodne teološke komisije i tu je službu obavljao do smrti Ivana Pavla II.
Autor je brojnih teoloških djela, među kojima je poznato »Uvod u kršćanstvo« iz 1968. godine, djelo u kojem su sabrana njegova predavanja o Apostolskom vjerovanju. S teologom Meierom 1970. objavio je djelo »Demokratizacija Crkve«, zatim 1973. zbirku pastoralnih pokušaja, govora, propovijedi i razmatranja »Dogma i objava«. Proslavio se vrlo zapaženim predavanjem na Bavarskoj katoličkoj akademiji o temi »Zašto sam još u Crkvi?« u kojem je posvjedočio: »U Crkvi sam jer nije moguće biti kršćanin pokraj Crkve«. Godine 1985. objavio je djelo »Izvještaj o vjeri«, a 1966. »Sol zemlje«. Objavio je i više knjiga razgovora među kojima je i biografsko djelo »Uspomene«.
Papa Benedikt XVI. ili građanskim imenom Joseph Alois Ratzinger (86) je 265. po redu Sveti otac, a na mjesto poglavara Katoličke crkve došao je 19. travnja 2005. godine. Sa svojih 78 godina bio je najstariji izabrani Papa još od Klementa XII (1730.-1740.), a osmi po redu Nijemac koji je postao Sveti otac.
Tri mjeseca prije smrti Ivana Pavla II. magazin Time citirao je neimenovani izvor iz Vatikana koji im je povjerio kako kardinal Ratzinger ima najveće šanse da postane sljedeći Sveti otac. U to vrijeme Ratzinger je isticao kako želi u mirovinu te da bi se povukao u osamu svoje domovine gdje bi pisao knjige. Iako su ga mnogi mediji prozvali favoritom drugi su pak vjerovali da je daleko od toga da postane Papom. Vrlo često pokazalo se da su favoriti u utrci za Papu izgubili od onih koji su u vjerskim krugovima bili ‘anonimusi’. Tako su brojni ostali iznenađeni kada su i Ivan Pavao II., a i njegov prethodnik postali poglavarima Katoličke crkve.
No, 19. travnja 2005. favorit je postao i pobjednik. Izabrali su ga za nasljednika pape Ivana Pavla II. drugog dana konklave nakon četiri kruga biranja.
– U jednom trenutku, molio sam se Bogu govoreći: Molim te nemoj mi to raditi. Očito, tog puta Bog me nije saslušao – prisjeća se Benedikt XVI.
Na balkonu bazilike Svetog Petra najavio ga je kardinal Jorge Medina Estevez. Okupljena gomila s nestrpljenjem je očekivala da im se po prvi put obrati novoizabrani papa, a onda se na balkonu pojavio Ratzinger.
– Draga braćo i sestre nakon našeg velikog pape Ivana Pavla II. kardinali su izabrali mene, skromnog i jednostavnog radnika u vinogradu našeg Gospodina. Tješi me činjenica da Gospodin zna djelovati bez nepotrebnih instrumenata. Predajem se vama koji molite. U radosti uskrsloga Krista, uvjereni u njegovu pomoć krenimo naprijed. Gospodin će nam pomoći kao i Kristova majka Marija koja će biti na našoj strani. Hvala vam – bile su prve riječi Josepha Ratzingera kao pape Benedikta XVI.
Ratzinger je sam odabrao ime Benedikt, što na latinskom znači “blagoslovljen”. Ime je uzeo u čast pape Benedikta XV. te Svetog Benedikta od Nursije. Papa po kojem je Ratzinger uzeo ime bio je na čelu Katoličke crkve u vrijeme Prvog svjetskog rata te se požrtvovno borio za mir između zaraćenih.
